• Sei Laiha tan Matan Been.

    Nia sei hamaran sira-nia matan-been hotu husi sira-nia matan, mate sei la iha tan, no ema sei la triste tan ka tanis ka sente moras. Buat sira neʼebé uluk nian lakon tiha ona. Apokalipse 21:4

  • Buka Na'i nia Lia loos bainhira sei iha tempu

    Tempu sei toʼo mai bainhira haʼu halo hamlaha boot mosu iha rai neʼe, Neʼe laʼós hamlaha ba ai-han ka hamrook ba bee, Maibé hamlaha atu rona Maromak nia liafuan. Sira sei hakaʼas an laʼo husi tasi ida ba tasi seluk No husi parte norte ba parte leste. Sira sei laʼo-lemo hodi buka Maromak nia liafuan, maibé sira sei la hetan. Amos 8:11-12

  • Kontinua halo Orasaun

    Imi tenke harohan beibeik, atu nuneʼe imi labele monu ba tentasaun. Lukas 22:40

  • Maromak nia Oan ne'ebe Kasu Mundu nia Sala

    Maromak hadomi tebes mundu toʼo fó nia Oan-Mane mesak, atu nuneʼe ema hotu neʼebé fiar ba nia sei la lakon, maibé hetan moris rohan-laek. João 3:16

  • Jesus mak Bee Moris nian.

    Ema neʼebé hemu bee neʼebé haʼu fó, nia sei la sente hamrook tan, tanba bee neʼebé haʼu fó ba nia sei sai hanesan bee-matan neʼebé suli iha nia laran hodi fó nia moris rohan-laek. João 4:14

Thursday, 13 May 2021

Sei iha deskansa Sábadu nian ba Maromak nia povu

Konformi libru Jénesis, Na'i Maromak kria buat hotuhotu iha loron neen nia laran antes Nia deskansa iha loron dahitu Lee Jénesis 2:1-3)


Maske nune'e, tuir survei ida ne'ebé halo iha tinan 2017 ne'ebé publika iha 2018 hatete katak 70% hosi ema Kristaun ne'ebé ba igreja, kultu iha loron Domingo, uitoan (5%) mak kultu iha loron dahitu ka loron sábadu, loron sexta feira (1%) no Segunda (1%). Restu (23%) la iha loron deskansa ba halo kultu nian (Earls, 2018).


Mai ita haree, evidensia saida mak Bíblia fo mai ita kona-ba loron kultu nian. 


Dahuluk mai ita lee iha Ebreu "Assim ainda fica para o povo de Deus um descanso, como o descanso de Deus no sétimo dia.Hebreus 4:9 NTLH" 

Tradusaun iha dalen tetun hanesan tuir mai:

*Entaun, sei iha deskansa Sabdu nian ba Maromak nia povu, Ebreu 4:9 BK;

*Neʼe duni, sei iha hela loron deskansa nian ba Maromak nia povu, neʼebé mak loron Sábadu, Ebreu 4:9 TL.



Tuir versikulu iha leten, Na'i Maromak Ninia Lia-fuan dehan sei iha loron Ida, atu Maromak Ninia povu bele halo deskansa sabátiku. Sei iha loron kultu ne'ebé loos, mak loron dahitu la'os loron dahuluk (Domingo)

 

Maibé ema Balu dehan loron dahitu Ka loron sábadu ne'e Na'i Jesus apaga ona. Ida ne'e ema mak dehan, maibé Na'i Jesus nunka dehan. Saida mak Na'i Jesus dehan mak hanesan tuir mai 

*Keta hanoin katak Hau mai atu halakon Lei ka Profeta sira.Hau mai la'os atu halakon, maibee atu kumpri, Mateus 5:17 BK

*Keta hanoin katak haʼu mai atu halakon Ukun-Fuan ka Profeta sira-nia liafuan. Haʼu mai laʼós atu halakon, maibé atu kumpre, Mateus 5:17 TMF


Santifikasaun loron sábadu, hanesan Na'i Maromak Ninia ukun-fuan dahaat (Éxodus 20:8-11). Tuir Mateus 5:17 Na'i Jesus mai atu kumpri la'os atu halakon Na'i Maromak Ninia ukun-fuan


Hanesan ema Kristaun, ita tenke banati tuir Na'i Jesus. Mai ita haree saida mak Na'i Jesus halo iha loron Sábadu? Tuirmai Jesus bá Nazaré, fatin neʼebé nia sai boot, no hodi tuir ninia toman iha loron Sábadu, nia tama ba sinagoga, no hamriik atu lee, Lukas 4:16. Tuir versu ne'e Na'i Jesus ba sinagoga iha loron Sábadu la'os Domingo.


Hafoin Na'i Jesus moris hi'as,Nia nunka haruka Ninia dixipulu sira atu hanoin no santifika loron Domingo. Ezemplu, Paulo rasik santifika loron Sábadu, hanesan hakerek iha Apostolu 17:2 hanesan tuir mai: "Entaun, tuir Paulo nia toman, nia tama ba sinagoga iha loron Sábadu tolu tuituir malu hodi hanorin sira kona-ba Eskritura". Lee mós iha Apostolu 18:4 "Sábadu-Sábadu nia hatoʼo diskursu iha sinagoga hodi halo ema Judeu no Gregu sira sai fiar-naʼin"


Ita lee iha versikulu sira iha leten, Na'i Jesus no Apostolu Paulo nia toman mak ba reza iha loron dahitu, loron Sábadu. Iha Apostolu 18:4 hatete Kada Sábadu nia ba tama ba uma orasaun nian, la'os Sábadu Ida Ka 2 de'it maibé kada Sábadu.


Pergunta ba ita mak ne'e, seraké ita bele konkorda ba malu atu hili loron ruma atu ita bele reza hamutuk? klaru bele, maibé ida ne'ebé iha podér atu santifika mak Maromak, no Maromak santifika ona loron dahitu, ita iha direitu saida atu muda?

Ita-nia dever hanesan Na'i Maromak Ninia Kriasaun mak obedese. Na'i Maromak mak Kriadór no nia mak manda.


Loron ne'ebé mak Na'i Maromak haruka ita atu hanoin no santifika? Nia resposta mak iha Éxodus 20:8-11 


"8 Hanoin no santifika loron Sábadu. 9 Imi tenke halo imi-nia serbisu hotu durante loron neen, 10 maibé loron dahitu mak loron Sábadu ba Na'i, imi-nia Maromak. Imi labele halo serbisu ida, katak imi no imi-nia oan-mane no oan-feto, imi-nia atan-mane no atan-feto, imi-nia animál-hakiak, no mós ema estranjeiru neʼebé hela iha imi-nia sidade laran; 11 Tanba durante loron neen Na'i kria lalehan, rai, tasi no buat hotu neʼebé iha laran, no nia deskansa iha loron dahitu. Tan neʼe mak Na'i haraik bensaun ba loron Sábadu no halo loron neʼe sagradu, Éxodus 20:8-11



Na'i Jesus Ninia liafuan iha João 14:15 dehan "Se imi hadomi haʼu, imi sei halo tuir haʼu-nia ukun-fuan sira" 


Igreja balu ne'ebé hanorin ba Ninia sarani sira atu santifika loron Domingo ho razaun tanba Na'i Jesus moris hi'as iha loron Domingo, maibé la iha versikulu ida iha Bíblia mak ko'alia kona-ba mudansa loron kultu nian hosi loron dahitu ba loron dahuluk. Iha Bíblia so ko'alia kona-ba loron Sábadu, loron dahitu.


Agora fila fali ba ita idaidak ninia desizaun. Seraké ita hakarak tuir Na'i Maromak Ninia ukun-fuan ka lae? Iha Apostolu 5: 29 Pedro hatete Ba lideransa Judeu sira nune'e "Pedro no apóstolu sira seluk hatán: “Ami tenke halo tuir Maromak nuʼudar ukun-naʼin duké halo tuir ema"


Kuidadu ho hanorin sira ne'ebé kontrariu ho Na'i Maromak Ninia futar-lia. Bíblia ko'alia nanis ona kona-ba kondisaun hanesan ne'e sei akontese. Mai ita lee 2 Pedro 2:1-3 hanesan tuir mai:


"Maibé hanesan uluk profeta falsu sira mosu iha Maromak nia povu nia leet, nuneʼe mós mestre falsu sira sei mosu iha imi-nia leet. Sira ho subasubar deʼit sei forma grupu oioin hodi estraga imi-nia fiar no sira mós sei nega ida neʼebé sosa ona sira; nuneʼe sira sei halakon lalais sira-nia an. 2 Liután neʼe, ema barak sei halo tuir sira-nia hahalok aat neʼebé sira halo toʼo la sente moe, no ema sei koʼalia aat kona-ba dalan lia-loos nian tanba sira, 3 No mós, sira sei aproveita imi ho kaan-teen liuhusi liafuan bosok. Maibé sira-nia kastigu neʼebé deside nanis ona iha tempu uluk, sei la demora, no sira sei lakon mohu duni"


Kuidadu mós atu interpreta Bíblia liuliu Epistola dixipulu Paulo nian. Relasiona ho Epistola Paulo nian ne'ebé dalaruma susar atu kompriende, Apostolu Pedro fo konsellu hanesan tuir mai ne'e " Tuir loloos, nia hakerek ona kona-ba buat sira-neʼe iha ninia karta hotu. Maibé iha karta sira-neʼe, iha buat balu neʼebé susar atu komprende, no ema neʼebé laran namlele neʼebé la komprende buat sira-neʼe, SIRA BOBAR LIA kona-ba neʼe, hanesan sira mós halo ba Eskritura sira seluk, no neʼe sei halo sira hetan destroisaun"


Tanba iha Bíblia iha Sábadu barak, maibé Sábadu loron dahitu iha Éxodus 20:8-11 ne'e refere ba loron dahitu ne'ebé Na'i Maromak santifika kedas iha jardin Eden. Lee Jénesis 2:1-3. Santifikasaun loron dahuluk, mesmu ema barak mak tuir maibé la iha referensia iha Bíblia.



✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️


Agora ita rona ona Maromak Nia futarlia, no Maromak dehan nune'e: 

Se ohin loron imi rona ba ninia lian, imi keta husik imi nia laran-toos hanesan iha tempu neʼebé imi-nia beiʼala sira provoka haʼu atu sai hirus tebes. Ebreu 3:15


Na'i Jesus dehan "Ema neʼebé rona ba imi rona mós ba haʼu. No ema neʼebé la simu imi la simu mós haʼu. Liután neʼe, ema neʼebé la simu haʼu la simu mós Ida neʼebé haruka haʼu mai.” Lukas 10:16


Maromak mós hatete nune'e:

Buka Na'i bainhira imi sei bele hetan nia. Bolu nia tanba agora nia sei besik imi. Ema aat tenke husik ninia dalan No ema laran-aat tenke husik ninia hanoin aat sira; Husik nia fila fali ba Maromak, neʼebé sei hatudu laran-sadiʼa ba nia, Fila fali ba ita-nia Maromak, tanba Maromak sei fó perdua ho laran-luak. Isaias 55:6-7


Tanbasá?

Tempu sei toʼo mai Bainhira haʼu halo hamlaha boot mosu iha rai neʼe, Neʼe laʼós hamlaha ba ai-han ka hamrook ba bee, Maibé hamlaha atu rona Maromak nia liafuan. Sira sei hakaʼas an laʼo husi tasi ida ba tasi seluk No husi parte norte ba parte leste. Sira sei laʼo-lemo hodi buka Maromak nia liafuan, maibé sira sei la hetan. Amos 8:11-12


Maromak akonpaña ita hotu nia moris ohin loron no ba oin.


Mídia Dalan ba Lalehan.


Atu lee kona-ba topiku seluk-seluk, favor vizita ka follow dalanbalalehan.blogspot.com ka like ka vizita webpage Facebook: Dalan ba Lalehan ka Instagram: hakerek_nanis.ona


Favór fahe tutan KARIK LA MOE kona-ba Maromak Nia futarlia.


"Tanba ema se deʼit neʼebé moe kona-ba haʼu no kona-ba haʼu-nia liafuan, Oan-Mane mós sei moe kona-ba ema neʼe bainhira nia mai iha ninia glória no Aman nia glória hamutuk ho anju santu sira-nia glória". Lukas 9:26

🙏🌹🙏🌹🙏🌹🙏🌹🙏🌹🙏


Referensia:


Churchgoer Views and Practice by Aaron Earls 2018. Life way research, accessed on 01-05-21 in https://lifewayresearch.com/2018/12/04/most-churchgoers-see-sunday-as-sabbath/


Bíblia Kadi (BK)

Tradusaun mundu foun (TMF)

Tradusaun libre (TL).



Saturday, 3 April 2021

Nia la iha ne'e, maibé Nia moris hi'as ona (Lukas 24:5-6)

Iha loron Paskua ema selebra Na'i Jesus Ninia terus to'o mate iha foho kalvariu, ema hakoi Nia no Nia moris hi'as iha loron datoluk.

Na'i Jesus moris hi'as ona, maibé bainhira mak ema sira ne'ebé mate ona moris hi'as? 


Atu hatan ba pergunta ida ne'e Mai ita lee Na'i Maromak Ninia Lia-fuan tuir diskusaun tuir Mai:

Tanba Kristu moris hi'as ona, ita ne'ebé mate iha Kristu mós sei moris fali bainhira Na'i Jesus Mai fali. Konsidera Maromak Nia futarlia iha 1 Kor 15:14-23 tuir mai:

"Maibé se Kristu la hetan moris-hiʼas, ita-nia haklaken saugati deʼit, no imi-nia fiar mós saugati deʼit. Liután neʼe, se ema mate sira la moris hiʼas, neʼe katak Maromak mós la fó moris-hiʼas ba Kristu, nuneʼe ita-nia sasin kona-ba Maromak mak falsu, tanba ita fó sai ona katak nia fó moris-hiʼas ba Kristu. Tanba se ema mate la hetan moris-hiʼas, Kristu mós la hetan moris-hiʼas.  Laʼós neʼe deʼit, se Kristu la hetan moris-hiʼas, imi-nia fiar saugati deʼit, no imi sei hela iha sala laran. No mós sira neʼebé mate ona nuʼudar Kristu nia dixípulu mós lakon ba nafatin. Se ita-nia esperansa iha Kristu mak kona-ba moris neʼe deʼit, ita kuitadu liu fali ema hotu. Maibé tuir loloos, Kristu moris hiʼas ona husi mate, nia mak hanesan ai-fuan primeiru husi ema hotu neʼebé mate ona. Tanba mate mai liuhusi ema ida, nuneʼe mós moris-hiʼas husi mate mai liuhusi ema ida. Ema hotu mate tanba Adão, nuneʼe mós ema hotu sei hetan moris tanba Kristu.Maibé, ema ida-idak moris-hiʼas tuir idaidak nia tempu: Kristu mak hanesan ai-fuan primeiru, depois neʼe mak sira neʼebé Kristu nian bainhira Na'i Jesus fila fali mai" 1 Kor 15:14-23

Bazeia-ba versu iha leten, bainhira ema sira ne'ebé ita hadomi, mate no ita dehan sira ba kefad Kadunan santu Ka lalehan  ne'e, biblikamente la loos. Ida ne'e saida mak Na'i Maromak Ninia Lia-fuan ko'alia ba ita, ida ne'e kontrariu ho fiar komún ne'ebé ema hanorin, agora ita na'in mak hili ba.

Seraké ita hakarak firmi hanesan Apostolu Pedro ne'ebé hatete " Ami tenke halo tuir Maromak nuʼudar ukun-naʼin duké halo tuir ema" Apostolu 5:29

✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️✝️

Agora ita rona ona Maromak Nia futarlia, no Maromak dehan nune'e: 

Se ohin loron imi rona ba ninia lian, imi keta husik imi nia laran-toos hanesan iha tempu neʼebé imi-nia beiʼala sira provoka haʼu atu sai hirus tebes. Ebreu 3:15

Na'i Jesus dehan "Ema neʼebé rona ba imi rona mós ba haʼu. No ema neʼebé la simu imi la simu mós haʼu. Liután neʼe, ema neʼebé la simu haʼu la simu mós Ida neʼebé haruka haʼu mai.” Lukas 10:16

Maromak mós hatete nune'e:

Buka Na'i bainhira imi sei bele hetan nia. Bolu nia tanba agora nia sei besik imi. Ema aat tenke husik ninia dalan No ema laran-aat tenke husik ninia hanoin aat sira; Husik nia fila fali ba Maromak, neʼebé sei hatudu laran-sadiʼa ba nia, Fila fali ba ita-nia Maromak, tanba Maromak sei fó perdua ho laran-luak. Isaias 55:6-7

Tanbasá?

Tempu sei toʼo mai Bainhira haʼu halo hamlaha boot mosu iha rai neʼe, Neʼe laʼós hamlaha ba ai-han ka hamrook ba bee, Maibé hamlaha atu rona Maromak nia liafuan. Sira sei hakaʼas an laʼo husi tasi ida ba tasi seluk No husi parte norte ba parte leste. Sira sei laʼo-lemo hodi buka Maromak nia liafuan, maibé sira sei la hetan. Amos 8:11-12

Maromak akonpaña ita hotu nia moris ohin loron no ba oin.

Mídia Dalan ba Lalehan.

Atu lee kona-ba topiku seluk-seluk, favor vizita ka follow dalanbalalehan.blogspot.com ka like ka vizita webpage Facebook: Dalan ba Lalehan ka Instagram: hakerek_nanis.ona

Favór fahe tutan KARIK LA MOE kona-ba Maromak Nia futarlia.

"Tanba ema se deʼit neʼebé moe kona-ba haʼu no kona-ba haʼu-nia liafuan, Oan-Mane mós sei moe kona-ba ema neʼe bainhira nia mai iha ninia glória no Aman nia glória hamutuk ho anju santu sira-nia glória". Lukas 9:26

🙏🌹🙏🌹🙏🌹🙏🌹🙏🌹🙏

Wednesday, 31 March 2021

Seraké ema Kristaun bele han na'an hotuhotu?

Versikulu iha bíblia ne'ebé ema barak uza hodi hatete katak ema Kristaun bele han na'an hosi animal hotuhotu mak 1 Timóteo 4:1-7.  

Mai ita lee:

Maibé, Maromak nia liafuan fó sai ho momoos katak iha tempu ikus ema balu sei husik hela fiar hodi rona fali ba liafuan la loos neʼebé haree hanesan mai husi Maromak, no mós rona ba hanorin husi demonia sira, 2 no sira sei rona ba ema laran-makerek sira neʼebé koʼalia bosok, neʼebé sira-nia konxiénsia labele sente tan buat ida hanesan kulit neʼebé hanas ona ho besi.3Sira sei bandu ema atu la kaben no haruka ema atu hadook an husi ai-han balu neʼebé Maromak mak kria, atu nuneʼe ema neʼebé iha fiar no hatene didiʼak lia-loos bele han ho agradese. 4 Tanba Maromak nia kriasaun hotu mak diʼak, no ema bele han buat hotu se nia simu ona ho agradese, 5 tanba hahán neʼe sai santu ona liuhusi Maromak nia liafuan no liuhusi orasaun neʼebé hatoʼo ona kona-ba hahán neʼe.6Se ó fó konsellu neʼe ba maun-alin sira, ó sei sai Kristu Jesus nia atan neʼebé diʼak no labele rejeita, neʼebé sai boot no forte ona liuhusi liafuan fiar nian no hanorin diʼak neʼebé ó halo tuir ona ho loloos. 7 Maibé labele simu istória falsu neʼebé la hatudu respeitu ba Maromak, hanesan istória sira neʼebé ferik sira konta. Iha parte seluk, treinu ó-nia an ho objetivu atu hatudu fiél ba Maromak


1 Timóteo 4:1-7 hanesan versu balu iha bíblia ne'ebé uza atu argumenta katak ema Kristaun bele han na'an hosi animál hotu, "Tanba Maromak nia kriasaun hotu mak diʼak no labele rejeita, no ema bele han buat hotu se nia simu ona ho agradese,  tanba hahán neʼe sai santu ona liuhusi Maromak nia liafuan no liuhusi orasaun neʼebé hatoʼo ona kona-ba hahán neʼe" 1Timoteo 4:4-5


Paulo ko'alia kona-ba dutrina falsu balu ne'ebé sei mosu iha tempu ikus no dutrina falsu sira ne'e ida mak bandu ema labele han na'an. Paulo kontinua hatete katak " Tanba Maromak nia kriasaun hotu mak diʼak no labele rejeita" 1Timoteo 4:4

Ida ne'e ita rona hanesan permisaun atu han buat hotuhotu, loos ka lae? No karik iha ema ruma mak bandu Hhn na'an, ema ne'e hanorin dutrina falsu. Maibé hanesan versikulu sira seluk iha bíblia ita tenke interpreta Lia-fuan sira ne'e tuir sira-nia kontestu, no karik ita interpreta tuir nia kontestu, Paulo la fo permisaun atu han na'an ne'ebé fo'er/inpuru ( haram).


Problema atu Interpreta versikulu tuir nia kontestu maihosi interpretasaun ne'ebé bazeia ba tempu modernu no bazeia ba Kultura Ita-nia rasik. Maibé Bíblia hakerek tinan rihun ba rihun liuba. Linguazen no kultura hosi ema ne'ebé hakerek (Paulo) no ema ne'ebé lee Ka simu mensajen diferente ho ita-nia tempu.Pontu inportante mak versikulu iha bíblia tenke interpreta tuir nia kontestu ema ne'ebé hakerek no tempu ne'ebé sira hakerek.



Kontestu Bíblia

Pontu imporante seluk ne'ebé presiza konsidera mak saida mak versikulu seluk iha Bíblia laran hatete, tanba Bíblia hatete katak Na'i Maromak la muda (Malaquias 3:6). Se uluk nia hatete na'an balu la marese han, agora mós sei nafatin labele.


Ezemplu ida ne'ebé haree hanesan Na'i Maromak muda Ninia hanorin mak bainhira Nia fo permisaun atu han na'an. Molok ida ne'e ema hotuhotu vegetarian. Seraké Na'i Maromak muda Ninia hanorin? Lae. Iha libru Isaias 1:11 Na'i Maromak hatete “Haʼu hetan buat diʼak saida husi sakrifísiu barak neʼebé imi hasaʼe?Haʼu sai baruk ona ho bibi-malae aman no naʼan bokur husi animál sira neʼebé bokur, neʼebé imi hasaʼe nuʼudar sakrifísiu sunu nian,No haʼu la kontente ho raan husi karau-aman, bibi-malae oan no bibi-timur" iha versikulu ida ne'e, Na'i Maromak hatete Nia odi sakrifisiu animal no la haksolok ho raan. Nota katak iha tempu ne'eba bainhira ema presiza na'an, sira la ba iha supermerkadu hanesan ita-nia tempu. Iha tempu ne'eba ema han na'an, na'an sira ne'e maihosi animal sira ne'ebé sira sakrifika ba Maromak (Exodus 12:1-10). 


Se Na'i Maromak la presiza sakrifisiu animal sira ne'ebé Nia kria, seraké ita hanoin katak Na'i Maromak haksolok ho oho animal sira ne'e atu fo satisfasaun ba sira ne'ebé gosta han na'an?Lae. Na'i Maromak so permiti fonte adisionál ba ai-han tanba konsekuensia hosi global flooding Ka air bah. Momentu ne'eba ai-horis kuaze mate hotu tanba hetan estragus. 


Atu habadak, ita bele hatete katak Paulo Ninia hanorin labele kontradiz ho Na'i Maromak Ninia hanorin, Se ida ne'e akontese Paulo bele sai hanesan profeta falsu.


Saida mak definisaun na'an?

Importante, atu defini saida mak definisaun hosi na'an. Tanba Lia-fuan iha tendensia muda tuir tempu.liafuan na'an iha ingles mós nune'e. Durante tempu tradusaun Bíblia dahuluk, Lia-fuan meat (na'an) ema uza hodi deskrebe kona-ba kualkér subtansia ai-han.tanba ne'e mak ita lee, purezemplu iha Génesis hatete nune'e "And God said, Behold, I have given you every herb bearing seed, which is upon the face of all the earth, and every tree, in the which is the fruit of a tree yielding seed; to you it shall be for MEAT" Genesis 1:29 KJV. Iha disionariu Ingles (Merriam-Webster) definisaun meat (na'an) barak, Ida mak hanesan hahán Ka parte hosi buat ida ne'ebé bele han.


Enjerál, ita hanoin na'an hanesan isin hosi animál hanesan manu, peru, karau, fahi etc. Evidensia hosi Bíblia hanesan temi iha leten hosi Génesis 1:29 no Levitico 2:1, Iha versu sira ne'e meat (na'an) la iha relasaun ho na'an hosi animal. Ida ne'e hatete mai ita atu kuidadu bainhira interpreta liafuan na'an iha Bíblia. Liafuan na'an iha 1 Timóteo 1:3 signifika ai-han saida de'it. Tanba ne'e, Paulo ninia lia-fuan iha versu iha leten la iha relasaun ho na'an hosi animál. Bainhira ita kontinua ba versu 4 mak Paulo uza lia-fuan kriatura "creatures", ne'ebé refere Ka foka ba na'an


Bainhira ita estabelese ona faktu katak Paulo ko'alia kona-ba na'an (Flesh), sei nafatin fo impresaun katak ema Kristaun bele han buat hotuhotu, loos ka lae? Karik ida ne'e mak pastor sira hanorin ba ita iha ita-nia moris tomak no karik ida ne'e mak ita hakarak tanba iha ita-nia kultura ita kuaze han na'an hosi animal hotu. Maibé, se ita haree klausula iha versikulu 3 no 4 nia rohan, ne'ebé dala barak ema hakat liu de'it. Liafuan ne'e mak "agradese/Thanksgiving"


Iha 1Timothy 1:3-4, Paulo hatete momoos katak nia la ko'alia kona-ba kualkér ai-han. Maibé nia ko'alia kona-ba ai-han ne'ebé Maromak kria atu ita simu ho agradesementu. Pergunta mak ne'e, ai-han ida ne'ebé mak ita tenke simu ho agradesementu? Ai-han sira ne'e mak ai-tahan no ai-fuan hosi planta ne'ebé iha musan (Genesis 1:29; 3:18) na'an ne'ebé moos/puru (Leviticos 11). Liafuan unclean/inpuru nunka uza iha Bíblia hanesan ai-han. Liafuan "unclean/inpuru - ne'e uza iha Apostolu 10:14,28. Lia-fuan iha 1 Timóteo 4:3 refere ba na'an ne'ebé uza iha serimonia judeu sira nian, ne'ebé tenke kumpri ba lei Torah iha Levitico 11


IBuat seluk ne'ebé ita presiza konsidera mak pontu devista autór nian no se mak lee-nain ba testu ne'e. Purezemplu, se ita ko'alia ho ema Amerikanu no uza lia-fuan "boot," ema ne'e hanoin ita ko'alia kona-ba botas, se ita ko'alia ho ema Reiñu unidus karik nia asume katak ita ko'alia kona-ba parte kareta nian balu. Iha ezemplu ne'eLiafuan hanesan kontestu la hanesan.


Autór 1 Timóteo mak Paulo, mesmu nia haklaken Kristu ba ema jentiu sira maibé nia ema Judeu ida. Ema ne'ebé simu karta ne'e mak Timóteo, ne'ebé nia aman ema Gregu no ninia ama ema Judeu (Apostolu 16:1). Ema na'in rua ne'e hatene kona-ba kustume ema judeu sira nian, liuliu kona-ba na'an puru no inpuru ( clean and unclean meat).


Purezemplu, hau sai ba fatin dook ruma no husu kolega ida atu hein ha'u-nia Uma no tau-matan ba ha'u-nia busa. Antes hau aranka hau hameno, "han no hemu saida de'it mak iha uma". Seraké kolega ne'e hemu Minarai no Koko atu han busa ninia han? Konserteza lae. Kolega ne'e sei automatikamente kompriende katak hau fo permisaun ba nia atu han saida de'it mak ema bele han. Paulo no Timóteo iha kompriensaun Hanesan bkatak na'an ne'ebé puru mak ai-han no na'an ne'ebé inpuru sei la konsidera hahán iha sira-nia hanoin.


Hosi perspectiva modernu, hanesan buat ne'ebé estraña atu ema ida bandu ita han na'an ne'ebé moos/puru/ halal. Baibain ema sempre debate konaba na'an ne'ebé inpuru. Mesmu iha igreja advetista setimo dia ne'ebé promove vegetarian no estilu moris vegan, na'an ne'ebé puru sei bele permiti atu han. Entaun Paulo ko'alia kona-ba saida? Hanesan maioria versikulu iha Bíblia, iha sentidu ne'ebé spesifik ba tempu momentu sira hakerek no sintidu spesifik ba ita-nia tempu.


Iha tempu Paulo nian, iha maneira balu ne'ebé ema halo ne'ebé bele halo na'an ne'ebé puru sai inpuru tuir tradusaun ema Judeu sira nian. Ida ne'ebé relevante liu mak na'an sira ne'ebé ema sakrifika ona ba Lulik ema Jentiu sira. 


Iha Paulo ninia ba sarani sira iha Korinto (Korinto 8), nia ko'alia kona-ba na'an ne'ebé ema halo oferta ba Lulik sira. Iha versikulu sira iha kapitulu ne'e Paulo fo hanoin ba ema fiar-na'in sira katak idolatoriu Ka Lulik ne'e la reál. Iha Apostolu 15, ita haree katak konsellu fiar-na'in sira halo diskusaun problema na'an ne'ebé oferese ba lulik no bandu sira atu han. Paulo no Timóteo no Apostolu seluk hanorin sosiedade ne'ebé maihosi background oinoin. Ema sira ne'e la'os ema Judeu de'it, maibé mós Gregu no Romanu sira ne'ebé abitua adora maromak Jentiu sira nian iha tempu pasadu. Sira-nia prátika moris loronloron no iha sira-nia merkadu nakonu ho na'an ne'ebé sira sakrifika ba lulik sira, no ida ne'e hanesan prátika ne'ebé normal.


Se iha ita-nia rain, susar la halimar atu hetan ai-han iha festa Ka uma kain ne'ebé la prátika lei dieta tuir Bíblia. Hau fiar katak sira-nia sanan, tasu, bikan, mina uza kahur malu de'it bainhira sira te'in na'an fahi, na'an asu no na'an karau sira. Ida ne'e susar los ba sira ne'ebé sensitivu ba buat sira hanesan ne'e. Bazeia ba realidade ne'e, ita bele kompriende situasaun iha tempu Timóteo nian. Iha posibilidade katak ema sira ne'ebé Timóteo haklaken ba sei kontinua han na'an ne'ebé mesmu puru maibé sakrifika ona ba lulik sira.Sira-nia pergunta ba Timóteo mak, bele han ka lae na'an sira Hanesan ne'e?

Ninia resposta mak iha 1Timoteo 4:4-5

Pois tudo o que Deus criou é bom, e nada deve ser rejeitado, se for recebido com ação de graças, pois é santificado pela palavra de Deus e pela oração. 1 Timóteo 4:4‭-‬5 NVI 

Referensia: "You Are What You Eat: 1 Timothy 4:1-7" By Ree Hughes on December 29, 2018 

Dalan ba Lalehan

About

Nai Jesus dehan "HAU MAK DALAN, LIA LOOS NO MORIS, LA IHA EMA IDA MAI HAU AMAN SE LA LIU HOSI HAU. JOAO 14:6

Followers

Blog Archive