• Sei Laiha tan Matan Been.

    Nia sei hamaran sira-nia matan-been hotu husi sira-nia matan, mate sei la iha tan, no ema sei la triste tan ka tanis ka sente moras. Buat sira neʼebé uluk nian lakon tiha ona. Apokalipse 21:4

  • Buka Na'i nia Lia loos bainhira sei iha tempu

    Tempu sei toʼo mai bainhira haʼu halo hamlaha boot mosu iha rai neʼe, Neʼe laʼós hamlaha ba ai-han ka hamrook ba bee, Maibé hamlaha atu rona Maromak nia liafuan. Sira sei hakaʼas an laʼo husi tasi ida ba tasi seluk No husi parte norte ba parte leste. Sira sei laʼo-lemo hodi buka Maromak nia liafuan, maibé sira sei la hetan. Amos 8:11-12

  • Kontinua halo Orasaun

    Imi tenke harohan beibeik, atu nuneʼe imi labele monu ba tentasaun. Lukas 22:40

  • Maromak nia Oan ne'ebe Kasu Mundu nia Sala

    Maromak hadomi tebes mundu toʼo fó nia Oan-Mane mesak, atu nuneʼe ema hotu neʼebé fiar ba nia sei la lakon, maibé hetan moris rohan-laek. João 3:16

  • Jesus mak Bee Moris nian.

    Ema neʼebé hemu bee neʼebé haʼu fó, nia sei la sente hamrook tan, tanba bee neʼebé haʼu fó ba nia sei sai hanesan bee-matan neʼebé suli iha nia laran hodi fó nia moris rohan-laek. João 4:14

Friday, 24 January 2025

Matan moris nafatin, halo orasaun no keta dukur

Matan moris nafatin ba, halo orasaun no keta dukur. Tanba imi la hatene bainhira tempu nee sei mai. Marcos 13:33

Lia-fuan "hader" ka hanesan Biblia Kadi tradus "Matan moris nafatin" maihosi lia-fuan Grego agrupneo, ne'ebé lieralmente signifika atu kontinua hadér maibé figurativamente signifika matan-moris no prontu. Maski Jesus hatete katak ita tenke tau atensaun katak sinál ba tempu ikus ne'ebé sei mai (Marcos 13:28-29), maibé nia la dehan katak ita tenke uza ita-nia tempu no haka'as an atu deside bainhira mak ida-ne'e sei akontese. Ita la hatene bainhira mak nia sei fila fali (Marcos 13: 32). 

Jesus fó alerta katak la iha tempu atu iha fiar ne'ebé tuir ita-nia gostu. Paulo hatete: "Haree di-diak oinsaa imi lao, laos nudar ema beik maibee nudar ema matenek klean Hola fali imi nia tempu, tanba loron sira nee mak aat" Éfezu 5:15-16. Hanesan atan ne'ebé fiél (Marcos 13:34-36) ka noiva sira ne'ebé hein noivu (Mateus 25: 1-13), ita la bele hanoin katak tamba Jesus mai tarde ita halo buat ne'ebé la loos (Mateus 24:48-51). 

Lukas fó informasaun espesífiku liu tan kona-ba tansá ema fiar-na'in sira tenke prontu iha tempu ikus. Iha sofrementu sira ne'ebé sei mosu iha tempu susar, ema barak sei la prontu "Kuidadu aan ba atu imi nia laran la sai todan ho ulun fatuk moras tanba lanu, no keta preokupa kona ba imi nia moris. Se imi halo hanesan nee, loron nee sei hasoru imi derepenti deit nudar lasu ida" Lucas 21:34. Naturalmente bainhira ita hasoru susar ema balu halai ba kimiku ka susbtansia balu hanesan tua ka droga hodi alevia terus sira ne'e, maibé ida-ne'e la'ós opsaun ida ba ema ne'ebé halo tuir Kristu (Efeso 5: 18). 

Ema kristaun sira ne'ebé hasoru terus iha tribulasaun, no iha tempu hotu, mós presiza hanoin katak ita sei hasoru terus no mate maibé terus sira ne'e temporariu de'it. Tamba ema barak ne'ebé tuir Kristu sei mate (Apokalipse 6: 9-11). Hamlaha sei estraga mundu. Ema sira ne'ebé tuir antikristu de'it mak sei sente fasil atu hetan sasán (Apokalipse 13: 16-17). Maibé rikusoin no konfortu husi ema sira ne'ebé tuir antikristu sei la to'o rohan (Apokalipse 18). 

Jesus mós hakarak ninia dixipulu sira ne'ebé hetan terus bele moris, se sira bele. Nia fó korajen atu "... matan moris ba no halo orasaun nafatin, katak imi bele iha kbiit atu halai sai hosi buat hotu nebee sei akontese, no hodi imi bele hamriik iha Ema Nia Oan nia oin" Lucas 21:36. Ema Kristaun tenke mantein fiél iha sofrementu ne'ebé sei mai, labele halai ba tua, droga ka susbtansia seluk tamba sofrementu sira ne'e temporariu de'it . Maibé buat ne'ebé importante liu mak ita bele hamriik iha Kristu nia oin tanba ita iha fiar ne'ebé metin.

🙏 MAROMAK FO BENSAUN🙏🏻

🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️

Estuda Maromak ninia lia-fuan 📝

Youtube: Hope Channel Timor Leste

Facebook : Hope Channel Timor-Leste

#hopechanneltimorleste #AWRTimoLeste

#dalanbalalehan.blogspot.com

🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷

Thursday, 23 January 2025

Ita-nia salvasaun hahú ho Izrael.

 Reflesaun bazeia ba Roma 9:22-10:4 

Maromak nia planu salvasaun hahú ho ema Izrael. Ninia planu ba ema Izrael (ema judeu) no ema jentiu sira seluk mak iha ligasaun ba malu. Ida-ne'e signifika saida ba ita agora? 

Maromak iha planu. Karik Nia hakarak foo hatene kona ba Ninia glória boot nebee Nia prepara uluk kedas ba ema. Nee mak ita, nebee Nia bolu ona, laos deit hosi ema Judeu sira maibee mos hosi ema Jentiu sira (Roma 9:23-24). Ninia planu salvasaun la limite ba nasaun Izrael de'it. 

 Salvasaun ne'e bazeia ba: 

 1. Fé - la'ós bazeia-ba ita-nia hahalok di'ak 

 2. Laran-sadi'a - la'ós bazeia-ba buat ne'ebé ita merese simu

 3. Fiar - la'ós depende ba fatin ne'ebé ita moris ba. 

Paulo kontinua hatudu ida-ne'e hodi hakerek liafuan husi Oseias. Maromak dehan katak nia sei bolu ema ne'ebé la'ós ha'u-nia povu, katak ema jentiu sira, ha'u-nia povu, ne'ebé ha'u hadomi no sai Maromak nia oan sira (Roma 9:25-26). 

Buat furak ida, atu hola parte ba Maromak Ninia povu, ne'ebé Maromak hadomi, tanba nia bolu sira sai ninia oan sira, sai objetu ba Ninia laran sadia, prepara atu hetan glória hodi nune'e sira bele hatene kona-ba ninia glória (Roma 9:23-24). 

Iha aliansa foun nia okos, la iha ema ida mak esklui. Ema hotu bele hetan salvasaun. Maromak halo ida ne'e sai posibél liuhosi Jesus, moris loos tuir Maromak liuhosi fé (Romans 9:30).

Jesus mak dalan ba salvasaun nian. Ema balu sei la fiar ba nia, maibé ema ne'ebé tau fiar ba Nia sei nunka hetan moe (Roma 9:33). 

Paulo hadomi povu Izrael. Sira mak ninia povu. Nia hakarak sira atu hetan salvasaun. Nia haka'as an atu salva sira. Nia halo intersesaun ba sira-nia salvasaun. "Maun-alin sira, hau hakarak ho laran no halo orasaun ba Maromak kona ba ema Israel, atu sira bele hetan salvasaun", Roma 10:1

Iha dalan ida de'it atu sira bele hetan salvasaun, no ida ne'e mak liuhusi fiar, liuhusi moris loos ne'ebé maihosi Maromak (Roma 10:3). Hahalok loos ne'e mai liuhusi Kristu."Tanba Kristu mak lei nia rohan atu ema hotu nebee fiar bele hetan moris loos" Roma 10:4

 "Kristu mak lei nia rohan" mak deklarasaun boot ida-ne'ebé hamosu transformasaun moris, ne'ebé hamosu istória. Iha diskusaun barak kona-ba saida mak sentidu hosi Paulo ninia deklarasaun ne'e. Maibé, iha buat balu ne'ebé klaru.

Kristu mak ukun-fuan nia rohan tanba nia kumpre ona ukun-fuan ne'e. Dala ida, Jesus hatete katak nia mai atu kumpri ukun-fuan (Mateu 5:17). Ukun-Fuan nia objetivu mak Lori ita ba Jesus (Galatia 3:24). 

Kristu mak ukun-fuan nia rohan, tanba nia halo tuir ona ukun-fuan. So Jesus de'it mak halo tuir ukun-fuan tomak, maibé liuhusi krús ita simu benefisiu husi ninia obedese ba lei ne'e. 

Kristu mak ukun-fuan nia rohan tanba nia halo ita livre husi kondenasaun. Tanba ita monu ba sala, ita moris iha kalohan ne'ebé nakukun nia laran. Tanba Jesus, agora la iha kondenasaun ba sira ne'ebé iha Kristu Jesus (Roma 8: 1). 

Alende Jesus, la iha ema ida mak halo tuir ukun-fuan tomak. Tan ne'e mak Kristu mak ukun-fuan nia rohan tanba nia halo ita livre husi estabelese ita-nia hahalok loos rasik. Maibé agora, Maromak fó ona ba ita "loos ne'ebé mai husi Maromak rasik", Roma 10:3. 

Na'i, obrigadu tanba liuhosi fiar ba Jesus mak fó salvasaun ba ema hotu. Ohin ha'u halo orasaun ba povu Izrael hodi dehan: Hau-nia laran hakarak no harohan ba Maromak... atu sira bele hetan salvasaun.

🙏 MAROMAK FO BENSAUN🙏🏻

🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️

Estuda Maromak ninia lia-fuan 📝

Youtube: Hope Channel Timor Leste

Facebook : Hope Channel Timor-Leste

#hopechanneltimorleste #AWRTimoLeste

#dalanbalalehan.blogspot.com

🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷



Referensia: Roma 9:22-10:4

Karik Maromak hakarak hatudu Ninia laran nakali hodi ema bele hatene Ninia kbiit, no Nia tahan ho pasiénsia kleur ba sanaan ruma nebee sei simu laran nakali nee no atu lakon. Roma 9:22

Karik Nia hakarak foo hatene kona ba Ninia glória boot ba sanaan ruma nebee sei simu laran luak, nebee Nia prepara sira uluk kedas ba glória. Roma 9:23

Nee mak ita, nebee Nia bolu ona, laos deit hosi ema Judeu sira maibee mos hosi ema Jentiu sira.Roma 9:24. 

Hanesan Nia dehan duni iha Oseias, “Sira nebee laos Hau nia povu, Hau sei bolu sira, ‘Hau nia povu,’ no nia nebee la simu domin, Hau sei bolu, ‘Doben.’” Roma 9:25

“Iha fatin nebee Maromak dehan ona ba sira, ‘Imi laos Hau nia povu,’ Nia sei bolu sira ‘Maromak Moris nia oan sira.’” Roma 9:26

Isaias mos hakilar dehan kona ba Israel, “Maski ema Israel sira barak hanesan rai henek iha tasi, maibee uitoan deit mak sei hetan salvasaun.” Roma 9:27

Tanba Nai sei tesi lia iha mundu no halao kastigu nee too hotu. Nia sei la demora. Roma 9:28

Hanesan Isaias dehan nanis ona,

“Se Nai Forsa Nain la husik karik bei-oan mai ita, ita sei sai hanesan Sodoma,no sai hanesan Gomora.”Roma 9:29

Entaun ita sei dehan saida? Katak ema Jentiu sira, nebee la buka moris loos, mak hetan moris loos. No moris loos nee mai liu hosi fiar. Roma 9:30

Maibee Israel, nebee lao tuir lei moris loos nian, la hetan moris loos liu hosi lei nee. Roma 9:31

Tanba saa mak? Tanba sira la buka moris loos liu hosi fiar. Maibee sira buka moris loos liu hosi hahalok. Tanba sira sidi ba fatuk sidi nian. Roma 9:32

Ema hakerek nanis ona, “Tebes, Hau tau fatuk sidi nian iha Zion, no fatuk ida nebee halo sira monu. No ema hotu nebee fiar ba Nia sei la sai moe.” Roma 9:33

Maun-alin sira, hau hakarak ho laran no halo orasaun ba Maromak kona ba ema Israel, atu sira bele hetan salvasaun. Roma 10:1

Tanba hau foo sasin kona ba sira katak sira laran manas ba Maromak, maibee sira la hatene loos. Roma 10:2

Tanba sira la hatene kona ba moris loos hosi Maromak. Nunee sira rasik koko atu estabelese sira nia moris loos. Sira la simu Maromak nia moris loos. Roma 10:3

Tanba Kristu mak lei nia rohan atu ema hotu nebee fiar bele hetan moris loos. Roma 10:4

Reinu lalehan mak hanesan riku-soin nebee subar iha rai-okos

No mos, reinu lalehan mak hanesan riku-soin nebee subar iha toos. Bainhira ema hetan riku-soin nee, nia subar fali buat nee. No ho laran haksolok nia baa no faan buat hotu nebee nia iha hodi sosa toos nee. Mateus 13:44

Jesus ko'alia iha ai-knanoik sira atu esplika kona-ba lalehan nia ukun. Iha tempu ne'ebá, nia kompara ukun lalehan nian ho rikusoin ne'ebé subar iha rai-luan. Mane ne'ebé hetan rikusoin ne'e la'ós de'it atu foti rikusoin ne'e. Nia husik hela rai ne'e, fa'an buat hotu ne'ebé nia iha, no sosa toos ne'e atu hetan rikusoin ne'ebé nia iha. 

Iha tempu ne'ebá baibain ema subar osan ka sasán seluk iha rai okos. Banku sira, ne'ebé eziste iha mundu modernu, simplesmente la iha. Moris kiak no susar, polítiku sira halo ema hotu sai vulneravel tanba ema na'ok sira-nia sasán ka foti sira-nia sasán husi sira ne'ebé iha podér.

Iha tempu ne'ebá, ema barak hakoi sira-nia riku soin iha rai okos, kompara ho agora, ema la pratika ona buat sira hanesan ne'e. Bainhira rai na'in mate, riku soin sira-ne'e sei husik hela iha rai tanba na'in uluk mate no la fó-hatene ema ida. Jesus uza ideia ne'e atu esplika kona-ba lalehan nia ukun. 

Mesmu ema seluk diskobre riku soin iha rai mamuk ida, rikusoin ne'ebé hetan husi rai sei partensi ba rai na'in. Lei no kostume lokál sira iha you ne'eba indika katak kuandu rikusoin ne'e hakoi hela iha rai laran, rikusoin ne'e konsidera parte husi rai-luan ne'e. Maibé se rikusoin ne'e hasai tiha, ne'e sai rai-nain nia propriedade. Tan ne'e, ita la bele foti de'it rikusoin ne'e, se ida ne'e akontese, konsidera hanesan na'ok. Maibé, se ema ne'ebé na'in ba rai ne'e fa'an rai ne'e, nia mós fa'an sasán folin-boot ruma ne'ebé hakoi iha laran. Na'in foun ne'e iha direitu atu foti rikusoin saida de'it mak iha rai ne'e. Maibé pontu importante iha ne'e mak la'os detallu kona-ba lei propriedade. Kristu nia liafuan signifika katak reiñu lalehan mak folin-boot tebes atu troka buat hotu ne'ebé ema ida iha. 

Ida ne'e hanesan prinsípiu ida-ne'ebé difisil ba ema atu simu. Iha Mateus kapítulu 19, Jesus fó-hatene ba mane joven ida-ne'ebé riku atu fa'an buat hotu ne'ebé nia iha no la'o tuir nia (Mateus 19:21). Liafuan ne'e fó liuliu ba ema ne'e atu hatudu katak nia lakohi tuir Jesus se nia tenke lakon ninia rikusoin hotu (Mateus 19:22). Tan razaun ne'e mak Jesus hatete katak ema riku sira tama ba lalehan nia ukun ho susar tebes (Mateu 19:23). Rikusoin Mundo ne'e halo ita sente seguru, maski rikusoin iha mundu ne'e la iha folin ba moris rohan-laek. Fasil ba ita atu depende ba rikusoin mundu nian no lakon ita-nia moris rohan-laek.

Ema balu lee ai-knanoik ne'e hodi haree rikusoin ne'e nu'udar povu Izrael no Jesus nu'udar ema ne'ebé hasa'e sakrifísiu hotu ne'ebé nia iha, ne'e mak rikusoin husi lalehan no ninia moris, atu sosa fali rikusoin sira-ne'e. Maibé, ida-ne'e hatudu signifikasaun iha ai-knanoik ne'ebé la klaru husi eskritura ne'e. Iha ai-knanoik ne'e, mane ne'e hatudu katak nia hili ema Izrael la'os tanba ninia Valor ezpesiál, Deuteronomio 9:4-6

Ai-knanoik ne'e nia hanoin boot liu mak sakrifísiu hotu ne'ebé ita halo ba Maromak la saugati no iha folin ba reiñu lalehan. 

🙏 MAROMAK FO BENSAUN🙏🏻

🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️🎗️

Estuda Maromak ninia lia-fuan 📝

Youtube: Hope Channel Timor Leste

Facebook : Hope Channel Timor-Leste

#hopechanneltimorleste #AWRTimoLeste

#dalanbalalehan.blogspot.com

🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷🪷


Dalan ba Lalehan

About

Nai Jesus dehan "HAU MAK DALAN, LIA LOOS NO MORIS, LA IHA EMA IDA MAI HAU AMAN SE LA LIU HOSI HAU. JOAO 14:6

Followers

Blog Archive